Vladimir Paar ro?en je 1942. u Zagrebu. Redoviti je profesor na PMF-u u Zagrebu i redoviti ?lan HAZU. Oženjen je i otac ?etvero djece.

Kao gostuju?i znanstvenik i profesor boravio je ukupno sedam godina na nizu uglednih svjetskih znanstvenih instituta i sveu?ilišta (Kopenhagen, Amsterdam, München, Köln, Mainz, Jülich, College Park, Livermore, Paris-Orsay, Oxford, Moskva-Dubna, Rio de Janeiro, Yale itd.)

Podru?je njegova znanstvenog i stru?nog rada obuhva?a više razli?itih tematika: bozonsko-fermionski modeli strukture atomskih jezgri, gusto?a nuklearnih stanja na visokim energijama, deterministi?ki kaos, kompjutorski modeli regularnosti i kaoti?nosti robota, populacijske jednadžbe s rupama, tranzijentni kaos, metode šifriranja pomo?u kaosa, supravodljivost atomske jezgre, kompjutorski modeli dinami?kih sustava, kompjutorski modeli u klini?koj medicini, primjena fraktala u biologiji, kemiji i geografiji, primjene kompjutorskih simulacija u istraživanju strukture genoma, novi algoritam za kompjutorsku analizu HOR-ova u ljudskom genomu, metodika fizike, dodir znanosti i teologije, principi obrazovanja za 21. stolje?e, znanstveno-tehnološki razvoj privrede i društva.

Autor je 410 znanstvenih radova (od ?ega 280 u svjetskim znanstvenim ?asopisima) i 23 knjige (od ?ega su 11 školski udžbenici i priru?nici), te tri informati?ka patenta. Postigao je niz znanstvenih otkri?a, pa je prema podacima u Science Citation Index citiran oko 3000 puta. Me?u njegovim znanstvenim radovima je preko 100 CC znanstvenih publikacija objavljeno u koautorstvu s inozemnim znanstvenicima (s 300 znanstvenika iz 30 država).

U razdoblju 2002. - 2006. je voditelj znanstvenog projekta 0119250 (Nuklearna struktura, kaos i grani?na podru?ja) koji je po broju svjetski priznatih CC publikacija na prvom mjestu me?u znanstvenim projektima koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Borave?i u dvadesetak država pratio je nekoliko desetlje?a svjetske trendove orijentacije obrazovanja na budu?nost i razvoj. Sudjeluje u izradi i implementaciji Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS-a) koji uklju?uje, s jedne strane, kvalitetne osobine hrvatske obrazovne tradicije, a s druge strane klju?ne obrazovne trendove u najrazvijenijim zemljama svijeta. Cilj obrazovne strategije za koju se zalaže desetlje?ima je stvaranje obrazovnih osnova za gospodarstvo i društvo temeljene na znanju. Autor je ve?eg broja stru?nih radova o razvoju obrazovanja u funkciji razvoja. Ve? tridesetak godina zalaže se za orijentaciju hrvatskog školstva i hrvatske privrede na razvoj. Jedan je od autora i urednika dokumenta HAZU Hrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja.

Trenutno je voditelj projekta KSA kompjutorsko istraživanje repeticija višeg reda i duplikona u humanom genomu (0982464), u kojem se istražuju supersimetrije, repeticije viših redova i korelacije dalekog dosega u genetskoj strukturi ?ovjeka.

Tri desetlje?a sudjeluje u javnim medijima, a naro?ito na televiziji i radiju, na popularizaciji znanosti i uloge znanja, obrazovanja i znanosti u gospodarskom i društvenom razvoju. Sudjelovao je u brojnim televizijskim raspravama u vezi popularizacije znanosti i razvoja, i autor je nekoliko televizijskih serija iz popularizacije znanosti. Tako?er, napisao je stotinjak novinskih ?lanaka i dvije knjige iz popularizacije znanosti. Godinama se zalaže za zna?ajniju ulogu javnih medija u obrazovanju i osposobljavanju javnosti za izazove budu?nosti te stvaranju pozitivne društvene klime i poticanja za razvoj.

 

Iz medija:

 

Po?asni gost Istrakona - Akademik Vladimir Paar (?lanak na Istrakon.hr)

 

Interview: Akademik Vladimir Paar (video na Istrakon.hr)

 

Najbolje što su Hrvati dali znanosti (?lanak iz Jutarnjeg lista)

 

Kroz cijelu se znanstvenu povijest provla?i komplementarnost znanosti i vjere (?lanak u Glasu Koncila)

 

Hrvatske znanstvene zvijezde (?lanak iz Nacionala) (PDF)

 

Više nisam za nuklearnu elektranu u Hrvatskoj (?lanak na Liderpress.hr)

 

Akademik Paar o odgodi Papina posjeta La Sapienzi (?lanak na katolici.org)